Pula-centar 3D tehnologija

Problem hrvatskih Sveučilišta omjer je suficitarnih i deficitarnih zanimanja koji ne prati tehnološke promjene i tržište rada. Prema prošlogodišnjim analizama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje hrvatski visokoškolski sustav i dalje primjerice "proizvodi" previše ekonomista, ali zato "šteka" kad je riječ o medicini i STEM području - matematičarima, fizičarima, biolozima, kemičarima i prije svega inženjerima s područja elektrotehnike, strojarstva i informacijskih tehnologija.

Pulsko sveučilište Jurja Dobrile odlučilo je, međutim, doskočiti ovom problemu i u potezu posve jedinstvenom u hrvatskim okvirima, oblikovati dio svojih programa prema potrebama tržišta. Ovo, jedno od najmanjih i najmlađih hrvatskih Sveučilišta, poznato prije svega po naklonjenosti humanističkim i umjetničkim studijima, u svojoj je strategiji do 2020. godine predvidjelo i jačanje STEM sadržaja. Na toj liniji, prošle je godine u sklopu Odjela za informacijsko-komunikacijske tehnologije pokrenut preddiplomski stručni studij Proizvodno strojarstvo, čiji bi se program trebao doslovce prilagođavati situaciji na tržištu.

Potrebe istarske industrije prethodno su pomno istražili prof.dr.sc. Bernard Franković i prof.dr.sc. Giorgio Sinković, a da sve neće ostati samo na praznim riječima dokazuje i činjenica da je Sveučilište već potpisalo i ugovore s nekolicinom tvrtki, između ostalih sa sve većom zvijezdom na području globalne auto-industrije - Rimac Automobilima, a očekuje se i potpisivanje ugovora s regionalnim predstavništvom japanskog Daikina

Inovativnosti pulskog studija Proizvodnog strojarstva uvelike je pridonio Riječanin dr. sc. Sven Maričić, koji je mjesto docenta na riječkom Tehničkom fakultetu krajem prošle godine zamijenio pozicijom pomoćnika rektora za nove tehnologije u Puli. Sveučilište u Puli je shvatilo da se mora okrenuti STEM-u jer se radi o zanimanjima budućnosti.

-Meni je osobno velika čast da mogu sudjelovati u kreiranju novog programa, a činjenica da se radi o malom integriranom Sveučilištu također ima niz prednosti. Na primjer, za pokretanje dva studentska tehnološka start-up projekta u prostoru SPIN inkubatora koji vodi prof. Robert Zenzerović, ovdje je bilo dovoljno nekoliko tjedana, što je znanstvena fantastika u odnosu na situaciju na Sveučilištu u Rijeci. Pulsko sveučilište se želi otvoriti poduzetništvu, što znači da ćemo naše programe pisati i prilagođavati onome što je potrebno gospodarstvu - istaknuo je dr. sc. Sven Maričić.